nedjelja, 21. siječnja 2018.

Tvrđava u Jajcu

Na vrhu samog kompleksa srednjovjekovnog grada, na velikoj stijeni 470 m nadmorske visine Hrvoje Vukčić Hrvatinić je dao izgraditi utvrdu. Na tom lokalitetu već je postojalo rimsko naselje, a na širem području grada prisutni su brojni historijski slojevi. Da postoje ostatci rimskog naselja navode u svojim radovima i istaknuti arheolozi, historičari i putopisci - Ćiro Truhelka i Đuro Basler.
Pogled na unutrašnjost Tvrđave


Prvi odbrambeni zidovi koji su danas vidljivi okom su izgrađeni u periodu vladavine Hrvoja Vukčića Hrvatinića kojem je Tvrtko II Kotromanić darovao "Župu Plivu" i "Donje kraje" (područje Jajca i bosanske krajine). U okviru tog perioda, tačnije 1396. godine, prvi put nalazimo trag današnjeg imena grada u pisanoj formi kada se Hrvoje Vukčić Hrvatinić naziva "Conte di Jajcze" - vitezom Jajca. Osim osnovnih zidova tvrđave izgrađena su još i dva odbrambena zida, zapadno i sjeverno od utvrde koja se spuštaju do rijeka Plike i Vrbasa.
Unutar zidova pronađeni su ostatci urušenog dvorca koji je po svim odlikama vjerovatno izgrađen u
periodu nakon Hrvojeve smrti, kada je bosanski kralj Stjepan Tomaš odlučio preseliti kraljevsku prijestolnicu iz Bobovca (u blizini Kaknja) u Jajce. Odbrambeni dijelovi zidina grada, koji su uglavnom sačuvani do danas, nadograđivani su i prepravljani tokom 15-tog stoljeća i u prvim decenijama 16-tog stoljeća.

Posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević je krunisan u Jajcu 1461. godine u Crkvi sv. Marije. Po nalogu sultana Mehmeda II Fatiha, nakon što je zarobljen u Ključu, kralj Stjepan biva ubijen u Jajcu 1463. godine čime se završava višestoljetna nezavisna bosanska kraljevina.

Nakon što hrvatsko-ugarski kralj Matijaš Korvin osvaja područje Jajca od Osmanlija, osniva Jajačku banovinu koja postaje istureno strateško uporište tadašnje Ugarske države do kraja 1527. godine. Nakon Mohačke bitke Jajce definitivno pada pod Osmansku vlast sve do dolaska Austro-Ugarske monarhije 1878.
Iznad prvobitnog ulaska u Tvrđavu u 15-tom stoljeću isklesan je kraljevski grb koji je ostao jedini primjerak grba bosanske kraljevske porodice Kotromanića u ovom obliku. Grb je ostao netaknut nakon što su Osmanlije početkom 16-tog stoljeća izgradili drugi ulaz u Tvrđavu, stavljajući nove kamene obloge na postojeće zidove kao pojačanje odbrambenih zidina.


U samoj Tvrđavi se nalazi izvor vode, što predstavlja prirodni fenomen jer je Tvrđava na najviša tačka brda gdje je izgrađen srednjovjekovni grad. Austrougari su iskoristili postojeću izvorsku vodu, te izgradili vodeni rezervoar iz kojeg se i danas vodom opskrbljuje naselje iza Tvrđave.

Mnogi posjetitelji grada su zainteresovani odakle naziv grada Jajca (malo jaje). U jednom od tekstova o spomeniku Podzemna crkva/Katakombe je opisano da je Hrvoje Vukčić Hrvatinić bio u dobrim i prijateljskim odnosima sa Ladislavom Napuljskim. Hrvoje je dao nalog da se izgradi tvrđava u Jajcu po izgledu na Napuljski "Castel dell 'Ovo" koji u značenju prijevoda glasi "Kastel Jaje", te bi ovo mogla biti jedna od mogućih vjerovatnoća o izvorima imena grada.

Uspon do platoa Tvrđave je dosta strm, ali i relativno kratak. Putem se mogu vidjeti prateći objekti Tvrđave: kule i kapije.

Bedemi i tabije

Sistem gradske utvrde i odbrambenih zidova građen je u nekoliko faza. Od Tvrđave se protežu dva
kompletna bedena na sjevernoj i zapadnoj strani srednjovjekovnog grada. Na sjevernom bedemu izgrađena je Šamića tabija kojqa pruža pogled na prilaz gradu preko rijeke Vrbas, te Mala i Velika tabija izgrađena kasnije u Osmanskom periodu.


Sahat kula je prepravljana srednjovjekovna stražarska kula koja ima dominantan položaj u gornjem dijelu srednjovjekovnog grada. Dograđena je od strane Osmanlija i na njoj su bili postavljeni satni mehanizmi.

Papaz kula se nalazi uz Banjalučku ili sjevernu kapiju Odbrambeni položaj kule je imao važnu ulogu u cjelokupnom odbrambenom sistemu, te je pojačavana i pregrađivana više puta. I pored dogradnji sačuvala je, u većem dijelu postojećih zidova, prvobitnu formu vanjskih zidova, te predstavlja tipičan oblik srednjovjekovne kule.

Medvjed kula je naziv dobila, pretpostavlja se zbog svog oblika, čvrstine i veličine. Nalazi se u sklopu zapadnog bedema. Obim ove kule je 50 m, a debljina zidova je od 4,5 do 6 metara.


Travnička i Banjalučka kapija su dio odbrambenih srednjovjekovnih zidova na sjevernoj i zapadnoj strani grada. Objekti ove dvije kapije se sastoje od kula i ulaza u grad, s tim da su kapije same po sebi ulaz.


Tvrđava sa pratećim građevinama se nalazi u našem programu obilaska grada. Više informacija pogledajte OVDJE

Nema komentara:

Objavi komentar

Yugoslavia (AVNOJ)

In order to accomplish that, political body called Antifascist council of national liberation of Yugoslavia (abr. AVNOJ) was established. D...